Montsalvy
petak, 14.08.2009.
Tanki živci i piz....e iz prošlosti
Nisam tip koji brije na prošlost. Mislim ono..eh da nisam napravila to i to, sada se ne bi desilo ovo ili ono. To me odvaljivalo dok sam bila mlađa, ali da se sada živciram, ne pada mi na pamet. Odrasla sam, starija sam, ali nemam dugačak fitilj kao prije.. Prije bi mi doslovno netko mogao skakati po glavi, a ja bih šutjela i trpjela i šutjela i trpjela i tek nakon 3 ili 6 mjeseci bi sve prokuljalo, poput vulkana , i osoba koja bi se našla preko puta mene, i nedaj Bože bila krivac za još jednu podjebu, ostala bi paf..bez riječi.. Tada sam šutjela, ali sada više ne! Ako me nešto živcira, prasnem i to je to. Jebiga. barem meni je lakše. Ako sam nešto sjebala- ispričala bih se. Po gradu me i inače nazivaju oštrokondžom pa eto, neka i jesam. Ono što sam uvijek mrzila bila je laž, prevara i podjeba. Zbog podjeba i laži sam doslovno odjebala i neke prijatelje i najbliži rodbinu. I nije mi žao.
Neki me smatraju pesimistom, ali ja sebe smatram ajmo reći, realistom. NIsam se nikada rugala nekome, pričala iza leđa ili se ulizivala. Za mene je istina sveta, iako ponekad bolna, ali bolja od "bijele laži" kojom pribjegavamo kada ne želimo nekoga povrijediti.Možda sam zbog toga i najebala u životu, ali to je moj život, kratak je i ne želim zamarati i opterećivati samu sebe. Ali da se lažima u današnje vrijeme gradi sve , svi znamo.. Nažalost nečiji životi same su laži...
A. i ja upoznali smo se prije 3 godine. Nisam ga doživljavala jer sam od razvoda izbjegavala sav muški rod ako je ikako bilo moguće. Rastala sam se prije 7 godina od muškarca kojemu je važnija bila mamina suknja od trudne žene. Ako ste pročitali 1. post skužili ste da imam sina. Plod mojeg kratkog braka i razlog njegova raspada. Nisam htjela pobaciti jer sam bila već prešla tridesetu, a on "neće pičku koja će ležati 9 mjeseci radi kopileta". I tako sam se trudna vratila u moj grad, rastali smo se kad se Junior rodio i to je to. Ako se sada preračunavate i pitate šta sam radila one 4 godine dok nisam upoznala A, rekla bih vam da sam trčala na posao i sa posla kući i DA ,nisam imala nikoga skoro 4 godine. I nije mi teško padalo.
A sam ignorirala i izbjegavala ne iz straha od muškaraca nego zbog naše razlike u godinama. Inače je bio pažljiv, kulturan i prošao je pakao razvoda i parničenja i nuspizdarija kao i ja , tako da smo imali o čemu pričati. Kada mi je nakon 7 mjeseci upucavanja rekao da će dignuti šator ipred moje kuće i ureda gdje radim ako ne pristanem na kavu , znala sam da će to i uraditi. I tako je polako krenulo.
Znala sam da je te godine prekinuo vezu sa djevojkom jedno 15 godina mlađom, nakon 2 godine veze, ali nisam se zamarala okolnostima. Sve dok curička nije saznala da se nas dvoje viđamo.
Pratila nas je, upadala mu u kuću (iako se zaručila za jednog jako finog dečka iz moga grada), slala SMS-ove da kao:"Ne može zamisliti i žderem se kad vas vidim zajedno. Trudim se poželjeti ti sreću" itd itd.
On bi se jako često u priči vraćao na nju, što me nakon 3 mjeseca veze već počelo iritirati. Pa dobro, s kime ti frajeru hodaš? On bi zašutio, većinom...Međutim, kad bi mi klijenti u uredu bacili komentar u vezi naše veze i prikačili usput nju i to na posprdan način, znala sam da je vrijeme da se vratim onome u čemu sam bila najbolja-istraživanju. Napomenula sam da sam bila drot za vrijeme rata i veliki dio mog posla bio je vezan za istraživanje. Lagala bih kad bih rekla da nisam voljela taj posao, OBOŽAVALA sam ga, a najljepši dio bio mi je kada bih okončala slučaj.
Počela sam iz okoline prikupljati informacije o dotičnoj i vjerujte mi od svih ispitanih (na suptilan način dakako) nisam izvukla ništa konkretno, ali po izrazima lica skužila sam da se u pozadini krije neka tajna. Osjetite da vam nešto žele reći i napuhavaju se poput balona prije nego eksplodiraju.
Po selu je znala hodati poput princeze, bahata, ophođujući se prema drugima sa visine, naglašavajući svoj skoro-pa-završen fakultet,redovno pohađajući mise, uvijek sa rokovnicima i knjigama ispod ruke, potičući dojam u ljudima da ih ona doslovno časti svojim prisustvom. Ok, idemo dalje.
U to vrijeme zbližili smo se sa još jednim parom iz sela i znali smo izlaziti u četvero. Jednom prilikom, kada sam ostala na samo sa ženskim dijelom tog para upitala sam je šta je mislila pod opaskom: Sada barem možemo popiti piće za tvojim stolom. Opaska je bila upućena A. Našto mi je ona odgovorila: Pa čuj, moj I. me nije htio sramotiti da sjednem za njezin stol.Nisam svetica, ali...
I zašutjela. Sutradan me ponovni osvrt mog A. na nju već malo više raspizdio. Aktivirala sam jednu davnu vezu iz rata koji je mogao doći do svih mogućih informacija vezanih za bilo što ili koga i predočila osobne podatke o curički. Javio mi se nakon par sati, zbunjen poput stanovnika zone sumraka: Želiš li preko telefona ili da ti izlistam podatke preko faxa.Ovo je jebeno odvratno.
Po tonu razgovora skužila sam da bi mu to bilo odveć teško pa sam pristala na fax. Ovo nije bilo odvratno, nego gnjusno. Damica je bila glavna na fakultetskim orgijama,organizirala redaljke, prašila se sa profesorima i asistentima za prolaz,naplaćivala sex sa djedovima i studentima, bila u dogotrajnoj vezi sa dva svećenika, uglavnom ...strava. Da poželiš promijeniti spol!!! Nabrojao je imenom i prezimenom sve veze čak i iz naše okoline, iskamčio izjave stanodavaca zbog kojih su je istjerali iz stanova itd.
Nazvala sam A. i rekla da moramo razgovarati.
Predočila sam mu dio popisa sa izjavama i pred njim pokidala stranice od kojih bi se većina ljudi izbljuvala. Ostao je šokiran tj. umalo što ga nije strefio moždani. Znala sam da će i on dodatno početi sa istragom jer je i on drot, ali u mirovini, jer teško je povjerovati da si bio sa takvom osobom u vezi čak dvije godine, a meni bi možda pripisao tipično žensku ljubomoru. Kopaj brale! Da me ne bi pogrešno shvatili, nemam ja ništa protiv prostitutki, ali brate mili, legalizirajte to i budite pod nadzorom liječnika, a ne da širite boleštine okolo. I plaćajte porez kao i svi drugi građani Lijepe naše. Ali iskreno, mislim da bi se i profesionalnoj escort dami zgadilo što je ova mlada dama radila.
U svakom slučaju A. joj je zaprijetio da će sve objaviti u lokalnim novinama ako ga ne ostavi na miru, ali niti to nije uspjelo, gnjavila nas je do svoga vjenčanja šaljući SMS-ove i meni i njemu, čak je išla i toliko daleko da ga je molila za oproštajni sex, iako se par dana prije toga tek slegla prašina oko njenog izleta sa šefom proizvodnje u mliječnoj industriji i to na radnom mjestu. Blesača! A ima tako divnog supruga... Oličenje kulture, dobrote i sveg najboljeg što možete naći u jednom čovjeku.
Danas sam ga vidjela... Od divnog čovjeka polako prerasta u ruševinu, ljudi šapću iza njegovih leđa da je rogonja, počeo je piti...
Ona se i dalje zabavlja. Ostala je u 2. razredu gdje je i bila prije udaje. Praši se okolo,svog muža naziva šonjom, umjesto da je prešla u 1. gdje žene takvog tipa budu zahvalne što se našao čovjek koji će ih izvući iz kala, čepeći svojom srećom i djecom i normalnim životom usta svih onih zlobnih baba (tu svrstavam i muškarce i čvrsto stojim pri tom da su veće babe od žena) kojima je duševna hrana izrugivati se drugima.
Riješili smo je se. Hvala Bogu! Ne mogu reći da je za većinu tih stvari isključivo kriva ona. Velikim dijelom je i A: kojeg sam u prvih godinu dana napucala barem 3 puta. Ali još smo zajedno i planiramo se jednog dana u dalekoj budućnosti i vjenčati....možda.
Međutim, ono što sam naučila u ove tri godine života s njim i što ga najčešće i pitam jeste: Pa Pobogu čovječe, jesi li ti ikad imao normalnu curu i gdje si uspio pokupiti sve te fukse i rugobe!!
Opet da iznesem i tu teoriju da ja escort dame uvijek zamišljam baš kao prave dame: tj. (oprostite na izrazu) Pička do bola, dotjerana, našminkana, kulturna, duge noge, sise, guza...ono... Pička boli glava!!!
Dok mi u ruke nije dospjela zajednička slika njih dvoje. Ajme majko sveta!
Cura koja zbog debljine nema vrata, male svinjske očice, bez sisa,sa šlaufima umjesto struka, neobične četvrtaste guzice i tankih nogica.
"Dragi, ako te nije sramota, slobodno idi na kavu s njom svaki dan!"bila je moja zadnja izjava grohotom se smijući,što se tiče dotične mlade dame, sada udane žene
Nije da sam nešto posebno, ali sa svojih 30 i nešto u guzici i težinom od 48 kilograma na 160 cm sa strukićem, prćastom guzom i trojkom ispod vrata, dugom plavom kosom, nisam još za baciti. Pusa!!
četvrtak, 13.08.2009.
Što dalje od svojih-i mojih i tvojih
Bila na godišnjem, ali kao da nisam...
Znate ono, nikada ga dočekati,a kad konačno počne i kad se doslovno ubiješ od posla, jedva čekaš prvi radni dan da se "malo odmoriš".
A počelo je ovako...
Vratila se se sa posla (sva happy jer je zadnji radni dan), pokupila juniora od bake i dide (expresno) i krenula put "zone sumraka" (tako nazivam selo mog drugog "budućeg"). Subota i nedjelja provedena uz roštilj malo kod nas malo kod tek pristiglih auslandera (njegove sestre i braća), zamorno al šta ćeš!
U ponedjeljak pravila generalku po kući, natjerala budućeg po malter da sredimo kvelb između kuhinje i boravka (e tu ga doslovno moram tjerati da nešto radi oko kuće. Btw. nova kuća se gradi, a u ovoj udjela ima i bivša i koja će najvjerojatnije završiti na sudskoj prodaji, tako da mu se ne da ni ekser zakucati, ali mora jer će useljenje biti tek na proljeće). U utorak sam se doslovno ubila od posla sa malterisanjem, ali izgleda genijalno.
U srijedu sam se rano ustala i dok zvizdan još nije opizdio okrečila kupatilo, posvađala se sa budućim jer je zaguzio na kavi od jedno tri sata, a junior me maltretirao sa "gladan sam", "žedan sam", "moram kakat". Bolje da me ne znate kad sam ljuta. Od bijesa ne mogu pričati nego režim. Kad sam se izdivljala i kad je došao do riječi saznala sam da je cijelo vrijeme bio na hitnoj jer su ga pekle oči od varenja. Jebiga!!! Onda sam se uvalila u bazen sa juniorom.
U četvrtak navratili moji da vide unuka i odveli ga. TO!!! Radna akcija! Krečenje!. Zajebancija od dva dana s tim da sam budućeg otjerala raditi jer mi smeta i zakreči sve okolo pa imam više za čistiti.
U tih skoro pa tjedan dana, svaki dan po nekoliko puta zvoni službeni mob. Banalne stvari, osim jedne. Nazove me radni kolega koji isto pravi kuću i tako se mi raspričali. Kasni mi stolarija, a gazda se ne javlja na mobitel. I pita on mene kod koga smo naručili stolariju. "E jebiga, stara. Ajd se vas dvoje spremite i pičite za (mjesto)... Frajer je bankrotirao, radnicima nije isplatio par plaća, cuga po cijele dane po birtijama i proklinje državu i zakone". Hladni znoj me oblio jer smo dali kaparu od 10 milja kuna. Nazovem budućeg....i konačno mi se javi gazda. Tu mu očitam bukvicu i nešto oko pijenja na slamku do kraja života (ostalo mi iz drotovskih dana). Budući otputovao sa svojim šogorom u posjet gazdi. Ja nastavljam sa poslom...
Peglanje veša....mrzim ga pogotovo na ovoj vrućini.
Radnici dovršavaju terasu na novoj kući . Zvoni mobitel.... Kažu da šogorica neda struju i vodu (žena od brata mog budućeg). Budući upravo ulazi na vrata i kad mu priopćavam novost....doslovno pozeleni. Zgrabio je ključeve i mene za ruku i pravac plac. E da! Da bi vam bila iole jasnija situacija moram vam ispričati priču o toj kokoški.
Sve je počelo negdje oko Uskrsa kada se iz Amerike vratio ujak mog budućeg (dojadilo mi je pisati budući pa ću ga nazvati A.) Šogoricu sam upoznala prije jedno dvije godine kad je veza između mene i A. postala ozbiljna i kada je krenulo upoznavanje sa rodbinom. Btw. A. je već rastavljen 6 godina i kada je završen sud ostao je doslovno bez ičega. Od mirovine se nije dalo živiti pa se počeo baviti građevinom,uzeo je kafić u najam i za par godina postao je, ajmo reći, malo imućniji. Inače, dobar je kao kruh i nastoji svakome pomoći, pogotovo braći i sestrama, a pogotovo ovom bratu koji se oženio kokoškom. Inače, kokoška je jedno skroz zlobno biće koja ti je u stanju mediti i skakutati oko tebe kada joj nešto treba, a kada to dobije trača te toliko da ti se želudac okrene. Sva sreća srela sam je na tim domjencima svega oko 2 puta i nastojale smo biti uljudne. Frka je počela kada smo počeli praviti kuću. Tada je zavist kulminirala. Da se vratim na Uskrs! Stigao je ujak sa kojim smo u dobrim odnosima jer stvarno dobar čovjek. Kako nije bio od prošle godine, a supruga nije bila s njim pitao je par žena koje su mu i prije dolazile čistiti kuću da je urede i da će dati 500 kn. Pošto su seoske babe saznale da će ove godine doći i ujna, nisu htjele(ljubomora,a inače je ujo šarmer i imao je par eskapada sa udovicama). Nudio je na kraju i duplo, ali ni to nije upalilo. Jednom tako za ručkom, zamolio je mene. Zašto ne? I onda je nastao problem... Kokoš je počela kokodakati: da zašto nju nije ponudio, građanka ionako ima posao, izgleda da mi ni ne znamo više kako očistiti kuću, građanka ovo, građanka ono.. E pa kokoši draga, NE ZNAŠ! Nigdje ne radiš, cijeli dan si po kavama,imaš već troje odrasle djece, nemaš kokoši, ni krava, ni svinja da o njima brineš, a u kuću ti se može ući jedino sa ralicom i gas maskom i još prethodno da se cijepiš od tetanusa!Posao ni jedan nisi zadržala dulje od tjedan dana jer si nesposobna i neda ti se, pa na kraju optužiš bilo šefa,bilo radnog kolegu da ti bulji u sise! Pa kako neće kad su "na izvolte" i ne nosiš grudnjak. Gospođi je vruće kad obuče kutu na majicu, pa ajmo je skinuti!
Ispočetka me to nije baš diralo jer nisam vjerovala seoskim pričama, ali kad bi se pojavili na placu, ona i kompletna family bi otperjali istog trenutka ni ne pozdravivši. (Kuda idu divlje svinje!).WTF! Ja i A. bi se zbunjeno pogledali i slegnuli ramenima. Dan-dva poslije toga pojavi se brat od A. i traži pozajmicu od 5 milja kuna jer mora platiti priključak za struju. Naravno, brat bratu pozajmi i sad ova gungula...
Na placu se skupile sve komšije i radnici (njih oko 30), a kokoš ne da struju. A. joj je pred svima (i preda mnom) očitao bukvicu da je ova nakon što je izmjenjala sve boje semafora utrčala u kuću i zaključala se. Ljudi su se zgražavali nad njom i kompletnom situacijom, nad A.-ovim bratom koji slijepo sluša svoju ženu, a da ste tek čuli priče po selu....!
Nema veze. Struju i vodu smo uzeli od susjeda, sa svima smo dobri, a ja sam natjerala A. da ipak kontaktira sa bratom jer krv nije voda. Nije to više to, ali... Obiteljska okupljanja su razrjeđena, A.-ov brat ne kontaktira ni sa sestrama jer se druže s nama, sve se nešto razjebalo. A zavidila sam im na tim okupljanjima, na druženjima, dogodovštinama iz djetinjstva, ono kad bi se svi našli na jednom dvorištu, žene na jednoj strani, bolje polovice za stolom sa kartama.... Gomila musave djece koji se naganjaju oko kuća i pušnica... Nema toga više. U mojoj obitelji to je prestalo sa smrću bake... U a.-ovoj sa dovršenjem kuće.
A o onom seronji od A.-ovog brata... o njemu ću u slijedećem postu!
I za kraj: JEBEMTI GODIŠNJI!!!!
srijeda, 24.06.2009.
Like a virgin
Bok,
ja sam nova. Za početak bih trebala reći nešto o sebi, pa idemo redom (nešto ću možda zaboraviti ili namjerno prešutjeti ; ipak sam malo stidljiva, ali vjerujem da će i to s vremenom proći):
- srednje tridesete
- sretno rastavljena
- ponosna samohrana majka jednog živahnog dječaka (kao da ih imam 3)
- poprilično tvrdoglava i uporna
- većinom umorna
- zaposlena
- za neke oštrokondža
- filmofil i knjiški moljac
- volim plesati
- živim u gradu
.... i uskoro srljam (ako se ne predomislim) u drugi brak.
